КОРАЦИ

JELENA ARSENIJEVIĆ (1983, Kragujevac). Diplomirala je Opštu književnost i teoriju književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Zaposlena kao asistent na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu, javila doktorsku tezu Diskurs o (post)kolonijalizmu u delima B. Vongara i Ž. M. G. Le Klezioa. Autor je zbirke pesama Ljudi od zemlje (2004) i koautor knjige Autoportreti (2006).

IVANA BANČEVIĆ-PEJOVIĆ (1982, Kragujevac). Osnovne studije je završila 2006. godine na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, Odeljenje u Kragujevcu. Pohađala je kurs o profesionalnom istraživanju i izveštavanju (Professional Researching and Reporting) na Carteret Community College-u u Severnoj Karolini, u Sjedinjenim Američkim Državama 2005. godine. Doktorske studije upisala je 2008. godine, a radi kao nastavnik engleskog jezika u Osnovnoj školi: „Jovan Jovanović Zmaj” u Svilajncu. Do sada je učestvovala na I i II Konferenciji mladih filologa na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu i na Petom međunarodnom interdisciplinarnom simpozijumu Susreti kultura na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Držala je predavanje u Narodnoj biblioteci u Kragujevcu pod pokroviteljstvom SANU-a, pod nazivom Dijalektika B. Vongara. U svojoj doktorskoj tezi bavi se uticajem Vilijama Blejka na savremenu umetnost i pedagoškim aspektima njegovog dela.

LjILjANA BOGOEVA-SEDLAR (1948, Skoplje). Od 1950. živi u Beogradu. Gimnaziju je završila u Vašingtonu, a engleski jezik i književnost studirala na Beogradskom i Jelskom univerzitetu. Katedri za anglistiku na  Filozofskom fakultetu u Nišu pridružila se 1973. Radi posebnog izučavanja drame, pozorišta i filma 1990. godine počinje da radi i na Fakultetu dramskih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu, gde je danas redovni profesor. Pored kurseva vezanih za različite periode engleske i američke književnosti, koje je tokom tridesetogodišnjeg rada na anglistici predavala – uvela je u redovne studije anglistike brojne nove kulturološke predmete i specijalne kurseve, a na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu oformila kurseve engleskog za studente pozorišta, filma i drugih medija. Na poslediplomskim studijama predaje Savremenu anglo-američku dramu i Savremene verzije Šekspirovih komada, a od 2002. godine i specijalistički kurs o muzičkom pozorištu. U Centru za ženske studije u Beogradu više godina je uspešno vodila kurs Šekspir i film. Tokom osamedestih i devedesetih pomagala je u radu Katedri za anglistiku na Kosovu, u Crnoj Gori i Bosni (na Palama). Radne kontakte, pored Jelskog univerziteta, ostvarila je i sa Univerzitetima u Oksfordu, Kembridžu, Voriku, Edinburgu, Helsinkiju, Solunu, Strazburu, Bradfordu, Lesteru, Salzburgu i Kopenhagenu. Pored niza objavljenih eseja, autor je studije Options of the Modern: R. W. Emerson, Herman Melville, Wallace Stevens i knjige O promeni: kulturološki eseji 1992-2002.

VENITA ĐURIĆ inženjer arhitekture, od 1988. živi i radi u Sjedinjenim Državama. Projektovala niz industrijskih objekata, a prevodilaštvom se bavi otkad je pročitala dela B. Vongara.

RADOMIR D. MITROVIĆ (1981, Jajce). Završio studije književnosti Filozofskog fakulteta u Banjaluci, gde živi i radi, u svojstvu asistenta pri ovoj visokoškolskoj ustanovi, kao i pri Filološkom fakultetu. Pisanjem se bavi od svoje četrnaeste godine; poezija mu je objavljivana u brojnim časopisima i prevođena na engleski, nemački, francuski, italijanski, španski, ruski i bugarski jezik. O njegovoj poeziji objavljeno je mnoštvo književnih prikaza. Za književni rad dobio je brojne nagrade. Do sada je objavio knjige pesama: Nostalgija za punoćom (2004), Osvešćenje (2007), Summer Quartette and Story about Mediterranean/Ljetnji kvartet i Priča o Mediteranu (2008), Unutrašnji Vavilon (2008) i Mornarski Tango (2010). Poezija mu je zastupljena u nekoliko zbornika i antologija. Prevodio poeziju američkih pesnika XX veka.

ALEKSANDAR PETROVIĆ, profesor kulturne antropologije na Univerzitetu u Kragujevcu, pisac i henolog, priređivač izabranih dela B. Vongara.

MIRJANA PETROVIĆ, predavač sanskrta, prevodilac sa francuskog, engleskog i ruskog jezika.

IGOR PETROVIĆ (1981, Sokobanja). Studije na departmanu za anglistiku Filozofskog fakulteta u Nišu upisao je 2000. godine. Diplomirao je 2004. godine, stekavši zvanje diplomirani filolog za engleski jezik i književnost. Poslediplomske studije na istom fakultetu upisao je 2005. godine na smeru za anglo-američku književnost i kulturu, a zvanje magistra filoloških nauka stekao 2010. godine, odbranom magistarske teze pod nazivom Između fakta i fikcije: upotreba dokumentarne građe u savremenoj anglo-američkoj političkoj drami, nakon čega je upisao i doktorske studije na matičnom departmanu. Decembra 2008. godine u časopisu Sveske objavljen je njegov rad pod nazivom Savremena anglo-američka dokumentarna drama. Prevođenjem se bavi od 2004. godine.