КОРАЦИ


MILETA AĆIMOVIĆ IVKOV (1966, Bogatić). Diplomirao je književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Piše poeziju, esejistiku i književnu kritiku. Objavio je knjigu pesama Dno (1995) i knjigu eseja Svet i pesma (2010). Za poeziju je dobio Brankovu nagradu, a za kritiku nagradu „Milan Bogdanović“. Živi u Beogradu i Banovom polju, u Mačvi.

ILIJA BAKIĆ (1960, Vršac). Objavljene knjige poezije: Resurekciona seča početnog položaja (1993), Ortodoksna opozicija alternative slobodnog izbora - artefakt 1 (1995),Želite li da besplatno letite? vizuelna poezija sa Zvonkom Sarićem (1997), Koren ključa, naličje ravnodne vice (1999),Slava dekadnog sistema ili o A EIOU (2000), 2002 vizuelna poezija (2002), Protoplazma (2003), 1 2 3 vežbajmo trouglove vizuelna poezija (2006, Filmovi, poezija (2008) i knjige proze:Prenatalniživot, roman (1997), drugo izdanje (2005), Ja, Razarač, novela (1998), Novi Vavilon, prosa brutalis, roman (1998), (2001), Dole, u Zoni, priče, internet izdanje (www.rastko.org.yu) (2000), Jesen Skupljača, priče (2007), Bagra diše, priče (2009), Nastaviće se... stripopriče br. 1, priče (2009), U odvajanju, priče (2009) i Led, novele (2010), kao i knjige eseja: Preko granice milenijuma (signalizam – izazov prestupa) sa Zvonkom Sarićem (2005), 101 lice fantastike, eseji, 2008. Zastupljen je u antologijama srpske i jugoslovenske fantastike.

BOJAN BELIĆ – Vidi: Koraci, 5-6/2009.

DEJAN ĐORĐEVIĆ (Velika Sejanica kod Leskovca, Srbija, 1970), pesnik i književni kritičar. Objavio dve zbirke pesama: Jesam i nisam i Ne/pristajanje. Urednik je u izdavačkoj kući „Fileks“ i u časopisu Uspenja. Živi i radi u Leskovcu kao profesor književnosti.

LjILjANA ĐURĐIĆ (1946, Beograd). Diplomirala na Filološkom fakultetu u Beogradu. Grupa za Svetsku književnost. Objavila je zbirke poezije: Švedska gimnastika, 1977), Ogled dalmatinskog bilja i drugi predeli, 1980), Preobilje /Nula (1991); zbirke pripovedaka: Kako sam ljubila Franca Kaspara, 1986), Slike iz prethodnog života, 1997) , Stadijum ogledala, 2004) i Svi na kraju kažu mama, 2009, 2010); zbirku eseja Beograd by my mind,1995), eksperimentalni kolumn-roman Udri kravicu, 2001) i zbirku kolumni / hroniku tranzicione Srbije Presvlače-nje No 5102000, 2003) kao i brevijar FoolMemories,2004). Priredila je antologiju savremene srpske ženske priče Ženski kontinent, pesme Danice Marković Pesme o alhemijskom pokušaju kao i omaž-antologiju Pesme o biblioteci. Prevela je sa engleskog jezika poeziju Silvije Plat (Arijel i Izabrane pesme) kao i zbirku pesama Svet se ne završava Čarlsa Simića. Urednica je i jedna od osnivačica časopisa za žensku književnosti i kulturu ProFemina, 1995). Bila je kolumnistkinja dnevnog lista Danas (2000-2002) i nedeljnika Evropa (2005 – 2006). Povremeno piše književnu kritiku za kulturno propagandni komplet Beton.

ALEKSANDRA KORDA-PETROVIĆ (1965, Beograd), docent češke književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavljuje radove u stručnim slavističkim časopisima i autor je monografije o recepciji dramskog dela Karela Čapeka u srpskoj kulturi, pod nazivom Od robota do insekata (Zadužbina Andrejević, Beograd 2006). Prevodi sa češkog za književne časopise i prevela je romane Jaroslava Rudiša Nebo pod Berlinom (Geopoetika, 2004) i Grand hotel (Geopoetika, 2009).

IVANA KOČEVSKI (1976, Zemun), magistrirala 2009. godine na Grupi za češki jezik i književnost Filološkog fakulteta u Beogradu, gde radi kao asistent na predmetu Češka književnost. Bavi se proučavanjem dela savremenih čeških autora. Prikaze i studije objavljuje u stručnim slavističkim časopisima.

LjILjANA KRAVLjANAC (1987, Beograd), diplomirala 2010. godine na Grupi za češki jezik i književnost Filološkog fakulteta u Beogradu. Dosad nije objavljivala prevode.

IVANA MAKSIĆ (1984, Kragujevac) Diplomirala je na Odseku za anglistiku (književni smer) na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu gde je trenutno na master studijama. Bavi se prevodilaštvom i esejistikom. Piše poeziju i kratke priče. Objavljuje u književnoj periodici. Uvrštena je u zbornik Rukopisi 33 (2010, Pančevo).

SERGEJ MACURA (1976, Knin), bavi se prevođenjem sa engleskog jezika, asistent na Katedri za anglistiku Filološkog fakulteta u Beogradu, živi u Zemunu. Prevodio poeziju Kitsa, Vordsvorta, Bajrona, Džojsa, Odna i Čarlsa Simića, prozu Kastanede, Apdajka, De Bernijera, Bartelmija, Balarda i Pinčona, i teoriju Nortropa Fraja.

ŽARKO MILENIĆ (1961, Brčko). Diplomirao 1987. godine na Višoj ekonomskoj školi u Beogradu. Radio kao novinar, fizički radnik, knjižničar i ekonomist. Profesionalni je književnik i prevoditelj. Prevodi s engleskog, ruskog, makedonskog i bugarskog jezika. Objavljuje drame, prozu, poeziju te književnu i pozorišnu kritiku u nizu listova i časopisa te u radio emisijama u Hrvatskoj, Sloveniji i Nemačkoj. Prevođen na slovenački, makedonski, bugarski, grčki, engleski, francuski i albanski jezik. Bio je izvršni urednik časopisa Književna Rijeka. Sada je glavni urednik časopisa Riječ iz Brčkog. Predsednik je Udruge Orion iz Rijeke. Član je Društva hrvatskih književnika, DHK Herceg Bosne, Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Hrvatskog društva pisaca za djecu i mlade. Sudionik je književnih festivala u BiH, Hrvatskoj, Makedoniji, Bugarskoj, Srbiji i Crnoj Gori.

SAŠA MILENIĆ – Vidi: Koraci, 5-6/2008.

SLAĐANAMILINKOVIĆ, prevodilac, emotivac, istraživač i predavač. Diplomirala je 2000. godine na Odeljenju za klasične nauke Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Radila je kao novinar, profesor latinskog jezika, gostujući predavač sa zvanjem lektora. Sve njene prevode Plautovih komedija, Senekine drame, koja nije bila pisana za izvođenje, vizantijske satire u dijalogu Patriota i Ksenofontove Gozbe, Redakcija dramskog programa Radio Beograda je adaptirala u radio drame i emituje ih na Drugom programu od 2003. godine. Član je Srpske asocijacije za klasične studije i Udruženja književnih prevodilaca Srbije.Živi u Novom Sadu.

ZVONIMIR OSREČKI (1949, Varaždin). Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu Srpski jezik i jugoslovensku književnost. Specijalizovao Public Relations i marketing u kulturi. Radio kao novinar i urednik u listu „Zastava“ u Kragujevcu. Od 1988. obavljao poslove menadžera za odnose s javnošću Grupe Zastava u Beogradu. Sarađivao u kulturnim rubrikama više dnevnih i nedeljnih listova. Piše eseje, književnu i likovnu kritiku i bavi se prevođenjem. Živi u Beogradu kao slobodan stvaralac.

NADA PETROVIĆ (1959). Objavljuje poeziju, kratku prozu, eseje, kritiku, satiru... Objavljene knjige: Dodiri, Raskućene reči, Divlja trava, Preko praga reči. Član UKS-a. Od 1961. živi u Kragujevcu.

MIRA POPOVIĆ, novinar, prevodilac i prozni pisac. Priče je objavljila u mnogim književnim žasopisima - Književnom magazinu, Letopisu matice srpske, Književ-

noj reci, Vidicima... Autor zbirke priča Beograd Pariz (2007) i prevoda knjige Pjera Bajara Anticipirani plagijat. Jedna priča joj je zastupljena u zborniku inspirisanim Božjim ljudima Bore Stankovića. Živi u Francuskoj.

ČARNA POPOVIĆ (1989, u Pančevu). Objavljena knjiga pesama: Autokanibalizam (2010). Studira srpsku književnost i jezik sa opštom književnošću na Filološkom fakultetu u Beogradu. Zanosi se čime stigne.

DRAGAN RADOVIĆ (1955) je diplomirao na katedri za Opštu književnost Filološkog fakulteta u Beogradu. Objavljuje po listovima i časopisima, pretežno poeziju i književnu kritiku. Objavio knjigu pesama Dobra voda (1982); Priredio knjigu Ćuprija nad svetom (2004). Član je Udruženja dramskih pisaca. Živi u Leskovcu.

ANA RISTOVIĆ (1972, Beograd). Diplomirala komparativnu književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Do sada je objavila četiri zbirke poezije: Snovidna voda (1994) za koju je dobila nagradu „Branko Radičević” za najbolji pesnički prvenac, Uže od peska (1997), Zabava za dokone kćeri (1999) za koju je dobila nagradu Branko Miljković i nagradu sajma knjiga u Igalu, Život na razglednici (2003)…. Njena poezija je prevođena na engleski, nemački, slovački, makedonski, slovenački, poljski, bugarski, švedski i finski jezik. Svojom poezijom, prisutna je i u nekoliko antologija i zbornika. Pored poezije piše i eseje, književnu kritiku i prevodi sa slovenačkog jezika.

MILAN R. SIMIĆ (1959, Velika Plana). Piše prozu, aforizme i drame. Objavio je knjige: Nedovršena priča (priče, 1994), Poricanje stvarnosti (roman u pričama, 2001), Ode mi da poludim (roman u pričama, 2002),), Beli  svet konačno (roman, 2003. a drugo izdanje sa naslovom Kap krvi na arhangelovom maču u časopisu UNUS MUNDUS 2007), Zbirku priča Priručnik za buduće mučitelje i  ubice (2004. drugo izdanje u časopisu UNUS MUNDUS 2007) Čizma režim čuva (aforizmi, 1996), Glasaćemo se još (aforizmi, 1997). Autor je radio drame: Rasvanuće (Radio Beograd, treći program 2005) i Snevač od slame (Radio Beograd, drugi program 2006) i monodrame Sekira, Ispovest revolucionara Novskog i Mikša. Aforizmi su mu prevođeni na nemački i ruski. Dobio nagrade: „Milutin Uskoković“ (2002), „Stevan Sremac” (1989), Drugu nagradu Ulaznica 96, Drugu nagradu Ulaznica 2000., Povelju KKK „Karađorđević“ (1996) i druge. Uređuje časopis za književnost i kulturu Naš TRAG. Živi i radi u Velikoj Plani.

MILOŠ SIMIĆ (1991, Kragujevac). Završi OŠ „Živadinka Divac” i Prvu kragujevačku gimnaziju. U junu 2009. godine primio ravnopravnu nagradu Dositejeve zadužbine, a u junu naredne godine 1. nagradu na konkursu Karlovačke gimnazije i fonda „Filip Francuski” za najbolju priču iz oblasti epske fantastike. Dok stvara, uvek sledi srce i poštuje Igoov zahtev da podražavanja ne sme biti.

DEJAN SIMONOVIĆ (1960, Vranje). Romani: Krojač iz Ulma (1987), Neodoljiva draž poziva (1992), Zaklon (elektronsko izdanje autora, 2010). Autor je i priča i eseja, objavljivanih u književnoj periodici, kao i nekoliko radio drama. Uređivao prozu u časopisu Književna reč. Lična veb stranica: http://www.dejansimonovic.blogspot.com

SLAVKO STAMENIĆ (1961, Kraljevo). Diplomirao na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavio knjige proze: Svita (1989; 1995), Sanctus (1996), Telo u crkvi (2002), Smešenija (2006). Priredio izabrane religiozne pesme Desanke Maksimović Bog je danas moj prijatelj (2006) i izbor pesama Brane Cvetkovića Predstava u praznoj šupi (2008). Autor je izbora pesama novije srpske poezije Beskrajna moć govora (2009) i izbora dramskih tekstova za decu Poziv za igru (2007) koji su u programu lektire za 8. i 3. razred. Živi u Obrenovcu.

DRAGOLjUB STANKOVIĆ (1971, Jagodina), pesnik, kritičar, intervjuer. Objavio dve knjige poezije u Književnoj opštini Vršac : Pesme jednog dana (2005) i Barka tela (2010). Kritičar je poezije u listu Danas (kulturnoknjiževni dodaci Beton i Knjiga) kao i na Trećem programu Radio Beograda (Hronika). Intervjue i izbore iz poezije radio i za veb portal E-novine (rubrika Bunt i otpor, www.e-novine.com). Živi u Beogradu.

MILA STEFANOVIĆ – Vidi: Koraci, 3-4/2009.

DUŠAN STOJKOVIĆ (1948, Beograd). Piše poeziju, kratku prozu, književnu kritiku. Antologičar i priređivač. Bavi se književnom istorijom. Do sada je objavio preko četrdest knjiga i 550 tekstova u raznim knjigama, listovima i časopisima. Prevođen na engleski, švedski, makedonski, češki i italijanski jezik. Zastupljen u više antologija proze, poezije i haiku pesama. Dobitnik nekolikih nagrada: Oktobarske studentske nagrade 1971, Prve nagrade na Festivalu jugoslovenske poezije mladih u Vrbasu 1973, Prve nagrade za kratku priču časopisa Akt 2005, Zlatne plakete Mirko Petković (Negotin) 2007. itd

VLADIMIR STOJNIĆ (1980, Beograd). Objavio je knjige pesama: Vreme se završilo (2008), Fotoalbum (2010) i Czas się skończył (2. izdanje knjige Vreme se završilo, na poljskom jeziku, Krakov, 2010). Poezija mu je prevedena na poljski, francuski i engleski jezik. Prevodi sa engleskog jezika. Kourednik je elektronskog časopisa za savremenu poeziju Agon.

SANjA M. TOMIĆ je rođena revolucionarne 1968. u naselje nom mestu. Od zavičaja ima samo uspomenu na jednu prugu, koju su iščupali, i na jednu reku, koju još nisu. Obrazovana je i smatra da je pismena. Voli da psuje. Ne voli banke. Živi na jednom asteroidu i ne prima nezvane goste.

SONjA ĆOROVIĆ (1964, Užice). Diplomirala Opštu književnost i teoriju književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu, 1988. Objavljuje kritičke prikaze novih knjiga u srpskim književnim časopisima. Autor knjige priča Putnik i zbirke pesama Preobražaji.

VERA HORVAT, književnik, esejista, prevodilac, književni i likovni kritičar, istoričar umetnosti. Rođena je u Smederevu, gde je završila osnovnu i srednju školu. Turizmologiju i istoriju umetnosti (diplomirala na Filozofskom fakultetu 1982) studirala je u Beogradu. Dobitnik je nekoliko nagrada za poeziju i prevodilaštvo. Bavi se uredničkim i priređivačkim radom. Prevodi sa ruskog, ukrajinskog, bugarskog i engleskog. Prevođena je na engleski, ruski, ukrajinski, i nemački jezik. Živi i radi u Beogradu.

RADIVOJ ŠAJTINAC (1949, Zrenjanin). Piše poeziju, prozu, književnu i likovnu kritiku i dramske tekstove. Objavio 12 zbirki pesama, 11 proznih knjiga, dve knjige eseja. Prevođen na engleski, ruski, mađarski, francuski, italijanski, poljski, slovački, rumunski, makedonski, finski, grčki i turski jezik Dobitnik nagrada za poeziju, Mladost, Srebrni pečat varoši sremsko karlovačke Kniiga godine DKV za prozu, „Strevan Pešić”, „Milutun Uskoković”, „Karolj Sirmai”, „Dimitrije Mitrinović”. U periodu od 1990. do 2005. bio glavni i odgovorni urednik časopisa Ulaznica. Član SKD. Izvedeno mu je nekoliko porzorišnih tekstova,pevodi s ruskog i engleskog. Poznatiji naslovi: Darovno putovanje, Panglosov izveštaj, Led i mleko, Psi versa poezija, Šumi se vraćaju pragovi, Čehovija, Žrtve bidermajera,Kinesko dvorište, Liyric clinic, proza Demogorgon, Hotel „Čarnojević”, Hajka na Akteona, eseji.