КОРАЦИ

BERISLAV BLAGOJEVIĆ (1979, Slavonski Brod, Hrvatska), magistar je geografskih nauka. Objavio: Lamentacija po Sofroniju (pod pseudonimom; kratke priče, 2005), Trebao sam biti riječ (poezija, 2005). Kratka priča Ukleta rijeka nagrađena na konkursu za kratku priču SPKD „Prosvjeta“ Šamac i uvrštena u Zbornik kratkih priča (2006). Živi u Banja Luci.

 KATARINA BUGARČIĆ (1981, Šabac). Diplomirala je na Odseku za srpsku književnost i jezik Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Na istom fakultetu i odbranila je magistarsku tezu pod nazivom Tri romana Davida Albaharija: Cink, Mamac i Snežni čovek (Tematskomo-motivske sličnosti i razlike). Sarađivala je sa književnim časopisima Sveske i Polja.

 BOJAN VASIĆ (1985, Banatsko Novo Selo), apsolvent srpske književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu, objavljivao je u časopisima Povelja, Zarez, Ulaznica, Agon. Dobitnik nagrade „Mladi Dis“ za 2009. Uređuje studentski časopis Znak.

DUŠAN VIDAKOVIĆ (1969, Valjevo). Završio je studije prava. Uređivao je listove Valjevska književna radionica (1994-1995) i Književna reč (1996-1997). Objavljene su mu pesničke kolekcije: Brzinom voza (1992), Knjiga o Hodu (1994), Ekstrasistola (1994) i Iscrpljivanje ničim (2003). Jedan je od priređivača separata Srbska literatura koji je, na slovenačkom jeziku, štampan u ljubljanskom časopisu Apokalipsa (1999). Na slovenačkom jeziku je izašao i izbor iz Vidakovićeve poezije pod naslovom Sa prebolene obale (Ljubljana, 2005), a pesme i intervjui su mu prevođeni još i na engleski, ruski, nemački, poljski, mađarski, švedski i makedonski jezik i zastupljene u dvadesetak antologija i zbornika u Srbiji i Nemačkoj. Živi u Valjevu.

OLIVERA VUKOTIĆ – Vidi: Koraci 7-8/2009.

ELIZABETA GEORGIEV – Vidi: Koraci 1-2/2008.

NENAD GLIŠIĆ (1972, Kragujevac). Pesme, priče i eseje objavljivao u mnogim časopisima i zbornicima širom bivše Jugoslavije. Neke pesme i eseji su prevedeni na engleski jezik, a haiku na engleski i slovenački. Urednik je Književne tribine kragujevačkog Studentskog kulturnog centra. Objavljene knjige: Domovino, ti si kao ciroza jetre (pesme, 1992), Himne kamikaza (pesme, 1998), Cvetovi Hirošime (haiku, 2001), Pesmice o prirodi i društvu (za decu, 2004), Sve o Psovaču (roman, 2004), Lica i situacije (kratkepriče,2007), Anahronike (poema,2009).

MIRJANA ĐURĐEVIĆ – Vidi: Koraci 9-10/2008.

NIKOLA ŽIVANOVIĆ – Vidi: Koraci 7-8/2009.

VULE ŽURIĆ (1969, Sarajevo). Godine 1993. dolazi u Beograd. Živi u Pančevu. Objavio je knjige priča Umri muški (1991), Dvije godine hladnoće (1995), U krevetu sa Madonom (1998), Valceri i snošaji (2001); romane Blagi dani zatim prođu (2001) i Rinfuz (2003), Tigrero (2005), Mrtve brave (2008), Narodnjakova smrt (2009); i „kratku“ zbirku priča Mulijin ruž (Reč br. 69/15, 2003). Izbor priča Vuleta Žurića preveden je na italijanski i objavljen pod naslovom Večeras u podne (Pontedera: Tagete, 2003).

BRANISLAV ZUBOVIĆ (1976, Tuzla). Diplomirao je na katedri za srpsku književnost i jezik Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Objavio je dve knjige poezije Rukom od vetra tišom i Veliki bol. Književnu kritiku objavljuje u periodici. Više puta je nagrađivan. Član je Društva književnika Vojvodine i Udruženja književnika Republike Srpske. Jedan je od urednika časopisa Trag, a zaposlen je kao bibliotekar za popularizaciju knjige Narodne biblioteke u Vrbasu i sekretar Festivala poezije mladih u Vrbasu. Živi u Novom Sadu.

SLAĐANA ILIĆ – Vidi: Koraci 5-6/2008.

IGOR JAVOR (1988, Osijek). Studira komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Piše poeziju, kratku prozu, književnu kritiku. Bavi se prevođenjem i naučnoistraživačkim radom. Radove objavljivao u Danima i Letopisu Matice srpske.

MILAN JANKOVIĆ (1961, Požarevac), nekada poznatiji kao gitarista lokalnih rok grupa „Hogar“ i „Tamo daleko“. Do sada je u ediciji „NOVA“ Slobodana Mašića objavio 3 romana. (Psalme huliteljstva, 1984. u prvom kolu edicije, zajedno sa knjigama Mira Vuksanovića i Radomira Smiljanića; Avramov žrtvenik, 1988. i Đavo u cik zore, 2001). Roman Detinjstvo večnosti pojavio se u digitalnom obliku na sajtu IP „Zavetine“ iz Beograda, za tu privilegiju se izborivši kao jedan od 20 nagrađenih rukopisa u konkurenciji od 407 prispelih radova iz čitavog sveta. Jednom svojom pričom bio je zastupljen u časopisu Savremenik, pod uredništvom Srbe Ignjatovića, a pisao je nešto malo i za kisobranblog.com, projekat Baneta Dimitrijevića. Trenutno radi na romanu Dosije Golubić, inspirisan intrigantnim životom Mustafe Golubića i drami Mesto sata budi te granata.

MILICA JEFTIMIJEVIĆ-LILIĆ – Vidi: Koraci 7- 8/2009.

BOŠKO LOMOVIĆ – Vidi: Koraci 1-2/2009.

BILjANA MIČIĆ (1978, Paraćin), književni kritičar i esejist. Od 2009. urednik leskovačkog Našeg stvaranja. Objavljivala u listovima i časopisima: Književna reč, Književni magazin, Književni list, Književne novine, Pomak, Letopis Matice srpske, Gradina, Naše stvaranje, Philologia mediana. Živi i radi u Leskovcu.

SLAVICA NESTOROVIĆ-PETROVSKI, rođena 1948. u Ključu kod Valjeva. Diplomirala 1972. godine ruski jezik i književnost na Katedri za slavistiku Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Prevodi prozu, eseje, stručne i naučne tekstove sa ruskog i poljskog jezika. Prevode objavljuje u časopisima Letopis Matice srpske (Novi Sad), Zbornik Matice srpske za književnost i jezik (Novi Sad), Krovovi (Sremski Karalovci), Scena (Novi Sad), Pozorište (Novi Sad), Svet pića (Novi Sad) i dr. Stručne bibliotekarske radove i bibliografije objavljuje u stručnim bibliotekarskim časopisima Visokoškolske biblioteke (Beograd), Infoteka (Beograd), Pančevačko čitalište (Pančevo).

MILOSAV SLAVKO PEŠIĆ, pesnik, prozaist i prevodilac. Objavio, pored drugih, pesničke zbirke Knjiga postanja (1972), Helena spava s mišicom pod glavom (1978), Mali znaci neverstva (1980), Tamni vilajet (1983), Večernja blagost (1984), Mefistov vez (1986), Mirna kuća (1987), Smrt je lovac samotan (1980), izbor U dom za stare stigao je komunizam (2004), dvojezično Mastilo je gorko / Ink Is Bitter (2007). Zatim, knjigu kratkih priča Čovek protiv sebe (1979), lirske zapise S ljubečitim štovanjem (1986), pesme za decu Mačje, mišje i druge (1987), eseje o glumištu Bengalska vatra glume (1977) i Glumci odlaze, sire (1988). Priredio pesničke antologije Kad te zaboli duša (1981) i Ljuvene (1984), izabrao, preveo i beleškama opremio generacijski krug savremenih slovenačkih prozaista Berba nebeskog vinograda (1990). Sačinio izbor, preveo i komentarisao Mocartove epistole ženama Pisma osamljenika.

BISERKA RAJČIĆ – Vidi: Koraci 11-12/2008.

BOJAN SAVIĆ OSTOJIĆ – Vidi: Koraci 5-6/2009.

DRAGOLjUB STANKOVIĆ (1971, Jagodina), pesnik, kritičar, intervjuer. Radi za Internet portal Elektronske novine www.e-novine.com, Treći program radio Beograda, Dnevni list Danas. Objavio knjigu poezije Pesme jednog dana (2005). Živi u Beogradu.

SAVO STIJEPOVIĆ – Vidi: Koraci 9-10/2008.

SLOBODAN STOJADINOVIĆ (1948, Niš), pesnik, prozaista, likovni i književni kritičar. Objavio knjige poezije: Vremenik (1973), Temeljnik (1978), Ponornik (1985), Danajski darovi (1987), Kararuka (1990), Čudeova pevanja (1992), Policijski čas (1994), Brojanje do jedan (1999), Uninije (2002), Moždanik (2003), Raspasana komanda (2006), Krčanov blok (2009). Izbori iz poezije: Il fuocco nero (1992), Pesme (1996), Danaiske darove (1996, na bugarskom), Rasprodaja straha (1998). Knjige proze: Krotitelji vazduha (2000), Nevečernji dan (2007). Antologije: Čegarski venac (1996, 2009), Drainčeva spomenica (1999), Venac za Dostojevskog (2005). Od 2007. je glavni urednik časopisa za priču i priče o pričama Priča. Prevođen na desetak jezika.

TIHANA HAMOVIĆ (1981, Mostar). Diplomirala je na Grupi za češki jezik i književnost Filološkog fakulteta u Beogradu. Sarađivala je sa izdavačkom kućom KOV, časopisima Philologia, Pobocza, Književnik. Bavi se prevođenjem i pisanjem. Živi u Beogradu.